I pored vanrednog stanja i veoma lošeg vremena, sala Udruženja sportskih ribolovaca u Kačarevu, gde su Ujedinjeni regioni Srbije organizovali tribinu, bila je prepuna. Izuzetna posećenost istakla je činjenicu da su problemi brojni i da su promene neophodne. Program „Ujedinjeni za poljoprivredu”, i na ovoj tribini, predstavio je član Gradskog odbora Pančevo dr Petar Stojić, a prisutni su bili i predsednik Ujedinjenih za Pančevo Saša Pavlov i kandidati za pokrajinske poslanike Suzana Jovanović i Branko Bokun.
Tokom predstavljanja Programa „Ujedinjeni za poljoprivredu”, dr Petar Stojić naglasio je da se predviđa povećanje budžeta na pet posto, ukidanje uslovljavanja isplate subvencija poljoprivrednicima plaćanjem doprinosa za PIO, vraćanje podrške nekomercijalnim gazdinstvima…

 Program je nastavak reformi u poljoprivredi koje su trajale od 2004. do 2006. godine.

Da su problemi u poljoprivredi duboko zarili kandže u strukturu ove privredne grane, nagovestili su i lokalni poljoprivrednici iznevši probleme s kojima se svakodnevno susreću. Žalili su se na to da nijedan kačarevački paor nije iznajmio ni pedalj kačarevačke zemlje koju u arendu daje grad Pančevo. Po tom pitanju oglasio se i Branko Bokun, koji je u Savetu Mesne zajednice već desetak godina:
– Grad nije dao Mesnoj zajednici Kačarevo ni jedan jedini dinar od iznajmljivanja zemljišta s teritorije Kačareva.
Ujedinjeni za Pančevo se zalažu za to da što više novca od iznajmljivanja zemljišta bude vraćeno mesnim zajednicama sa čije teritorije je zemljište.
O tome da lokalna samouprava ne ume i ne želi da pomogne poljoprivredi, govori i podatak da nisu rađeni atarski putevi i da niko od predstavnika lokalne vlasti nije hteo da primi i sasluša poljoprivrednike. Pančevo je prošle godine pogodila velika vremenska nepogoda. Grad je pričinio ogromnu štetu u ataru pa su se poljoprivrednici nadali pomoći Gradske uprave, posebno zato što većina svoju proizvodnju nije osigurala. Gradska uprava se do danas nije oglasila ni pomogla. Šteta je procenjena na tri milijarde i 150 miliona dinara (oko 30 miliona evra).
Prisutni poljoprivrednici nisu propustili priliku da stručnjaku iz oblasti stočarstva, dr Petru Stojiću, napomenu da u svega nekoliko domaćinstava postoji uzgoj stoke, da ima samo par domaćina od kojih danas možete kupiti prase, june ili tele…
Kao zaključak nametnulo se to da je veoma mali broj mladih zainteresovan za bavljenje poljoprivredom, da je na selu sve manje stanovništva, da su uslovi za život i rad na selu daleko ispod uslova u gradu… Razvoj sela, tj. razvoj ruralnih sredina, samo je jedno od pitanja kojim će se Ujedinjeni za Pančevo aktivno baviti i rešavati ga. Nećemo ga gurati pod tepih i zatvarati oči pred njim.

Share this:
Share this page via Email Share this page via Stumble Upon Share this page via Digg this Share this page via Facebook Share this page via Twitter
 

Ujedinjeni za poljoprivredu

Share this:
Share this page via Email Share this page via Stumble Upon Share this page via Digg this Share this page via Facebook Share this page via Twitter
 

U četvrtak, 20. 10. 2011. godine u prostorijama URS-a u Pančevu, stručnoj javnosti je od strane autora prezentovan Poljoprivredni program URS-a. U razgovoru sa poljoprivrednicima grada Pančeva učestvovali su Dr. Ivana Dulić – Marković, bivša Ministarka poljoprivrede i potpredsednik u Vladi Srbije, kao i Saša Vitošević, bivši Savezni Ministar poljoprivrede.
Oni su istakli da se u Srbiji od poljoprivrede očekuje mnogo više nego što postoji spremnosti da se u nju uloži i sprovedu reforme. Prema programu URS-a za poljoprivredu podrška toj grani biće zasnovana na ukidanju subvencija koji nemaju ekonomski efekat, povećanju konkurentnosti (produktivnosti i kvaliteta) kroz investicije u opremu i znanje, i jasnom razdvajanju ekonomskih i socijalnih mera.

Programom se definišu neki osnovni preduslovi: povećanje agrarnog budžeta na minimalno 5% ukupnog budžeta (sada 2,4%), ukidanje uslovljavanja poljoprivrednih subvencija plaćanjem PIO i uključivanje poljoprivrednika u socijalni sistem ravnopravno sa svim građanima Srbije, zatim registracija nekomercijalnih gazdinstava – gazdinstava čiji su članovi stariji od 55 godina i koji jedini prihod imaju od poljoprivrede, te vraćanje podrške dohotku nekomercijalnim gazdinstvima od 50.000,00 dinara po članu domaćinstva, sa tim da osim premije za mleko oni neće dobijati subvencije koje su namenjene komercijalnim gazdinstvima.
Programom je takođe predviđena pravednija geografska i sektorska distribucija budžeta i nastavak programa subvencionisanih kredita po modelu koji je postojao od 2004. do 2007. godine sa paralelnim procesom razvoja konkurencije među bankama.
Srbija mora unaprediti konkurentnost svoje poljoprivrede da bi bila spremna da se takmiči sa konkurencijom u EU, a ta konkurentnost se postiže investiranjem u znanje i opremu. Zato se naš program za poljoprivredu zasniva na ohrabrivanju poljoprivrednika za investiranjem koje će se činiti obezbeđivanjem bespovratnih sredstava od 30-50% od ukupne vrednosti investicija. Najveći deo tih sredstava koji bi činio 30% ukupnog agrarnog budžeta podržavao bi unapređenje proizvodnje i kvaliteta gde bi povraćaj bio automatski za male investicije (rol baleri, muzilice, sistemi za navodnjavanje, traktori …), zatim unapređenje plasmana i podrazumevalo bi velike projekte (hladnjače, skladišta, silosi …) i razvoj stočarskih objekata (farme za osnovno stado ili tov). Drugi deo bi podrazumevao izgradnju ruralne infrastrukture bila ona poljoprivredna ili socijalna (vodovodi, kanalizacije, elektro mreže…).
Podrška biljnoj proizvodnji će biti zasnovana na investicijama i podršci tržištu, a podrška stočarskoj proizvodnji zasnivaće se na unapređenju kvaliteta i konkurentnosti.
Predviđene su i mere izgradnje tržišta poljoprivrednog zemljišta, koje između ostalog podrazumevaju izmenu postojećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu čime bi se omogućilo da se prihodi od zakupa poljoprivrednog zemljišta u punom iznosu uplaćuju u kasu lokalne samouprave (sada samo 40%) uz jasnu obavezu lokalnih samouprava da odluke o utrošku prikupljenih sredstava  donose Saveti MZ prema uslovima koje predviđa Zakon.
Orijentacija našeg poljoprivrednog programa je ka preradi i izvozu, a zaplanirane su i mere reforme institucija podrške poljoprivrednicima i Direkcije za robne rezerve. Takođe predviđa se i donošenje novog Zakona o zadrugama u pravcu ohrabrivanja poljoprivrednika na udruživanje.
Programom je zacrtana i nova poreska politika u poljoprivredi koja pre svega podrazumeva podizanje praga prometa poljoprivrednih gazdinstava po kome oni postaju PDV obveznici, kao i ukidanje poreza na poljoprivredno zemljište za ona gazdinstva koja zemljište koriste kao osnovno sredstvo za rad dok se predviđa značajno povećanje poreza na poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje. Dat je i konkretni sistem mera za unapređenje Katastra i procesa komasacije i grupisanja parcela.
Kao posebno važna izvedena je i mera obuke poljoprivrednika za korišćenje EU fondova.

Share this:
Share this page via Email Share this page via Stumble Upon Share this page via Digg this Share this page via Facebook Share this page via Twitter

Sajt izradio